PREDAVANJA

Ukupno trajanje svakog predavanja: 5 – 10 min

Predstavljamo Međunarodnu prirodoslovnu olimpijadu mladih (International Junior Science Olympiad – IJSO), Europsku prirodoslovnu olimpijadu (European Science Olympiad – EUSO) i ostale međunarodne olimpijade iz prirodoslovnih područja (International Biology Olympiad – IBO, International Chemical Olympiad – IChO, International Physics Olympiad – IPhO) te način selekcije učenika za ova prestižna natjecanja kojima se promiče profesionalni odabir darovitih učenika za karijeru u prirodoslovnim znanostima. Kroz razgovor s bivšim olimpijcima bit će predstavljen koncept svakog pojedinog natjecanja te opisane popratne aktivnosti na natjecanju kojima se promiče tolerancija i zajedništvo mladih cijelog svijeta. Bivši olimpijci ispričat će vam što ih motivira za sudjelovanje u natjecanju, što im je bilo najteže, čemu su se najviše veselili te koje su sve zemlje posjetili.  

Jesu li mikrobi jako stari? Što su mikrobi radili na Zemlji prije više od tri milijarde godina? Što rade danas? Ima li ih i na nekom drugom planetu, možda Marsu? Što bi bilo kada bi svi virusi nestali? Postoje li i „dobri” virusi? Koliko je mikroba u oceanu? Mogu li bakterije komunicirati i „razmišljati“? Kakva je veza između utičnice i bakterije? Jedu li bakterije plastiku? Jesu li neki mikrobi kanibali? Jesu li mikrobi vječni? Možemo li ih nadmudriti i zbog čega ih se bojimo? Nemojte misliti da ste na krivom fakultetu i da su odgovori na ova pitanja samo puko filozofiranje, jer znanost danas pokušava odgovoriti na sva ova pitanja znanstvenim činjenicama i brojnim istraživanjima. Noć biologije čeka na vas! 

>8 god., Martina Šeruga Musić 

 

Kada se govori o ekstremima u životinjskom svijetu, prvo što nam pada na pamet su stanovnici tropskih kišnih šuma, pustinja, polarnih područja… No iako toga često nismo svjesni, kukce rekordere možemo pronaći svuda oko nas – u obližnjem šumarku, jezercu, na livadi, pa čak i u vlastitom dvorištu ili kući. Od hitri koje love svoj plijen takvom brzinom da pritom kratkotrajno oslijepe, do livadnih cvrčaka koji se premazuju posebnim česticama zbog kojih su nevidljivi grabežljivcima, njihove nas prilagodbe fasciniraju svojom neobičnošću, produbljuju spoznaje o svijetu koji nas okružuje, ali i pružaju inspiraciju za razvoj novih tehnoloških dostignuća. 

8 god., Fran Rebrina 

Kada kažemo “životinja” najčešće pomislimo na sisavce, najpoznatiju skupinu kralježnjaka. Poznati upravo po svojoj raznolikosti oblika i veličina, prisutni su na svim staništima, od hladnog sjevera i krajnjeg juga, duž impresivnih planinskih lanaca i najdubljih dijelova oceana, preko vrelih pustinja i sparnih tropa. Tu rasprostranjenost i raznolikost omogućio im je niz anatomskih, fizioloških i bihevioralnih prilagodbi, zaslužnih i za izvanredno uspješan opstanak ove skupine. Upoznajte naše najbliže srodnike u životinjskom carstvu i njihovu borbu za preživljavanjem u najsurovijim kutcima planeta!
Svi uzrasti, Lucija Ivić

Veociraptori love u skupini…. T. rex nije strašni gušter nego prerasla kokoš…. Dinosauri nisu hladnokrvni gmazovi nego toplokrvni organizmi… Majka sauropoda se brinula za mlade…Odakle nam sve to? Mnogi od nas ne znaju što su jeli za ručak prije dva dana, kako uopće možemo znati što su radile i kako su živjele životinje izumrle prije 65 milijuna godina? Koliko je ručaka prošlo od tada? Da li znanstvenici koji proučavaju dinosauruse samo natucaju činjenice? U ovom prilogu dobiti ćete kratak uvid u razvoj znanstvenih spoznaja o životinjama iz davno nestalog svijeta.

Svi uzrasti.
Duje Lisičić

Klimatske promjene su postale naša svakodnevica. Globalna temperatura ubrzano raste, klima postaje sušnija, prirodne katastrofe poput požara i oluja postaju sve češće i snažnije. Ovo nije prvi put u Zemljinoj prošlosti da se takve promjene događaju, ali ovoga puta čovjek svojim djelovanjem uvelike doprinosi njihovom opsegu i brzini. Ali koji su ekosustavi u najvećoj opasnosti od klimatskih promjena? Kako prateći što se događa s pojedinim vrstama možemo zaključiti na koji način klimatske promjene djeluju na neki ekosustav? Što možemo učiniti kako bismo smanjili njihov utjecaj? U ovom prilogu potražite odgovore na ta pitanja, iz perspektive kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava.
Više predavača, >12 god. 

Što je stres za izvore, potoke, rijeke i jezera? Kakve sve pritiske moraju izdržati njihovi stanovnici, te kako se s time nose? I kako to uopće istražujemo? Znanstvenici Biološkog odsjeka PMF-a i Instituta Ruđer Bošković pokušati će objasniti što se događa u slatkovodnim ekosustavima zbog unosa onečišćivača kao što su mikroplastika i lijekovi, a što kada se tu umiješaju još i klimatske promjene. Ukratko će objasniti kako se istražuju utjecaji ovih pritisaka na žive organizme, što je nekad vrlo izazovno, pogotovo kada ih je više odjednom.

Više predavača

RADIONICE

Trajanje radionica: 5 – 10 min

U kratkim prilozima iz Botaničkog vrta doznajte nešto o njegovim zbirkama (a na proljeće ih obiđite uživo).

Jedna od najzanimljivijih i najposebnijih skupina sukulenata je rod Lithops. Biljke su to koje u prirodi rastu na sušnim, pustinjskim prostorima južnog dijela Afrike, a zahtijevaju gotovo najmanje vode od svih biljaka na svijetu. Veći dio biljke nalazi se ispod površine zemlje, a iznad ima samo dva lista pa se stoga često naziva ‘živim kamenom’. Zbirku roda Lithops predstavlja dr. sc. Dubravka Sandev, stručna savjetnica – kustosica zbirke sukulenata u Botaničkom vrtu PMF-a.

U arboretumu Vrta raste čak 800 različitih grmova i stabala, od kojih su najposebniji ‘živi fosili’ – evolucijski konzervativne biljke koje se nisu odviše mijenjale milijunima godina. Neke od njih, poput ginka, australskog stribora, taksodija i metasekvoje predstavit će dr. sc. Vanja Stamenković, voditelj Vrta.

Kako izgleda najveća i najstarija herbarijska zbirka u Hrvatskoj? Što ona sadrži? Od kada potječu najstariji herbarijski primjerci? Tko je sve sakupljao i prešao biljke? Kako pravilno prešati biljke? Sve zanimljivosti tajnog života prešanih biljaka otkrijte Šetnjom kroz povijest herbarija. 

Radionica će informirati posjetitelje o matičnim stanicama raka, njihovoj važnosti u formiranju raka, metastaziranju i otpornosti raka na lijekove. Posjetitelji će saznati na koji sve način se znanstvenici i liječnici bore protiv matičnih stanica raka i na koji način se može utjecati na njihovu vijabilnost. Kroz primjere iz svijeta znanosti, objašnjenja eksperimenata i njihove primjene u medicini, posjetitelji će saznati više o ulozi matičnih stanica u fiziologiji raka. 

U sklopu radionice posjetitelji će moći na mikroskopu pogledati uzorke zdravog i tumorskog tkiva u kojima su detektirani proteini koji sudjeluju u staničnim putevima koje tumori koriste kako bi nadjačali zdrave, netumorske stanice.

https://youtu.be/gfSPQ18-sqY 

Što mravi rade u mravinjacima? Kakve sve tipove mravinjaka grade? Postoje li superzadruge koje se protežu 6000 km?  Znate li da postoje mravi pljačkaši i mravi robovlasnici? Ukoliko želite saznati odgovore na ova i još mnoga druga pitanja, zavirite s nama u svijet mrava i mravinjaka te kroz zabavno predavanje i kratki kviz saznajte kako izgleda tipičan dan jednog mrava.

Zaigraj kviz – Priprema, pozor, mravi!

Game PIN: 01607075
 

Rekordi u račjem svijetu – Čut ćete koji su rakovi najveći, a koji najmanji, koji su najjači, a koji su brži od Usaina Bolta. Ali to nije sve, jer ćete naučiti koji su rakovi najljepši i što učiniti ako vas rak zgrabi za prst te koliko morate biti bogati da si priuštite večeru od najskuplje vrste rakova na svijetu. I sve to kroz duhoviti skeč kojeg izvodi talentirana i neponovljiva račja družina krateći vrijeme prije ispita iz Biologije rakova. 

Mikrobi su svuda oko nas, na nama i u nama. Ne možemo ih vidjeti golim okom, ali ih možemo uzgojiti na hranjivim podlogama. Pridružite se našem timu u sakupljanju uzoraka i otkrivanju raznolikosti bakterija, gljiva i virusa koji će s našim olimpijcima otputovati u Tokio!