PREDAVANJA
Ukupno trajanje svakog predavanja: 5 – 10 min
Dob: 12+ godina
Svi mi imamo ”dobre” dane, ali isto tako ponekad malo i ”poludimo”. Nekad nije samo pitanje dana već i situacije u kojoj se nalazimo.
Kada se nađemo u opasnosti od nje bježimo, često brže, jače i bolje nego što uopće možemo zamisliti. Ne radimo to samo mi već i cijelo životinjsko carstvo pa će tako antilopa bez razmišljanja u najbržem trku bježati od lava, Jerry od Toma, svi od Godzille.
Jesmo li u tim stanjima mirni, staloženi i stabilni ili prelazimo u superherojsko stanje? Što se tada događa u našem tijelu i što ga to točno pretvara u superherojski oblik? Odgovore na ova i još mnoga pitanja saznat ćete na ovoj radionici!
UHVATI ME AKO MOŽEŠ! O virusima, mutacijama i njihovim posljedicama
Dob: 7., 8. razred OŠ i stariji
Za razliku od genoma čovjeka, kojeg čini dvolančana molekula DNA, virusi imaju čak sedam različitih tipova genoma! Neki su podložniji promjenama od drugih, no svi se neprestano mijenjaju kako bi se što bolje prilagodili svojim domaćinima, uvjetima okoliša, te izbjegli čimbenike koji ih ugrožavaju. Na ovoj radionici ćete saznati što su to mutacije, kako virusi mutiraju i zašto nam je to važno. Jer, kako je to već davno rekao slavni Petar Preradović, „Stalna na tom svijetu samo mijena jest“! Pa, krenimo…
Dob: 14 + godina
Poznato je da se DNA molekula, osnova našeg genetskog koda, sastoji od četiri ponavljajuća „slova“: A, T, G i C te da se iz informacija zabilježenih u DNA molekuli stvaraju, među ostalima i razni proteini. Sama DNA molekula, zbog svoje „jednostavnosti“ izgleda dosta stabilno, nepromjenjivo. No, je li ona doista tako stabilna? Mogu li vanjski čimbenici i razni okolišni uvjeti utjecati na njenu stabilnost te kakve su posljedice na proteine koje se stvaraju, doznajte u našoj radionici!
Dob: 12+ godina
Voda zauzima preko 70% površine Zemlje i nastanjuju je gotovo svi oblici živog svijeta. Životinje, biljke, bakterije, gljive i protisti žive na staništima koja se međusobno razlikuju u fizikalno-kemijskim parametrima poput temperature, količine svjetlosti i kisika što pridonosi obilju i raspodjeli populacija vodenih organizama. Ljudima su vodena tijela oduvijek bila izvor hrane, prihoda i energije, služila su kao prometni putovi. Tijekom proteklih nekoliko stoljeća povećavao se negativni ljudski utjecaj koji šteti kvaliteti vode i prirodnim vodenim ekosustavima. Ne treba postavljati pitanje utječe li čovjek na vodene ekosustave, nego koliko i na koje sve načine.